Hrizantema (Chrysanthemum) je cvet poreklom iz Kine i Japana koji pripada porodici glavočike. Kao što je ljubičica vesnik proleća, tako je i cvetanje hrizantema prvi znak da je počela jesen. Zbog toga što cvetaju u jesen, zovu ih jesenje ruže ili zimske ruže. Uz samo malo truda i brige, svojom lepotom i raznim bojama ukrašava mnoge bašte i vrtove do samog početka zime.
Ukoliko planirate da posadite i uzgajate hrizantemu, u nastavku teksta pročitajte sve o ovoj biljci, kako se sadi, koja nega joj je potrebna, a saznajte i načine za njeno razmnožavanje.
Hrizantema – poreklo i simbolika jesenje ruže
Hrizantema je jedan od najstarijih cvetova, koji ljudi vekovima gaje u svojim domovima zbog njegovog izgleda i različite simbolike koju nosi.
Odakle potiču jesenje ruže?
Hrizanteme vode poreklo iz Azije i uzgajaju se jako dugo. Prvobitno su uzgajane u Kini i Japanu, a prvi pismeni zapisi o njihovom postojanju su iz 15. veka pre nove ere. Prve hrizanteme u Evropi su posađene u 17. veku i bile su žute boje. Švetski botaničar Karl Linnaeus je hrizantemi je dao naziv zlatni cvet zbog karakteristične žute boje, dok danas ovo cveće može biti različitih boja, oblika i veličine cvetova.
Različita simbolika hrizantema
Hrizantema ima različiti simbol, u zavisnosti od kulture i dela sveta u kome se nalazi. U azijskoj kulturi je jedan od četiri cveta koji su najčešće zastupljeni u mitovima i pesmama.
U Kini i Japanu, odakle vode poreklo, hrizantema predstavlja cvet sreće. U Japanu, ona je znak carske porodice, nalazi se na carskom grbu, a čak postoji i Nacionalni dan hrizantema “Festival sreće”, koji se slavi svakog septembra. Simbol je moći, večnog života i sreće. Veruje se da nosi Jang energiju, pa je iz tog razloga neizostavan deo svakog doma u Japanu.
Po kineskoj legendi, ako oko izvora ili potoka rastu zimske ruže, osobe koje piju vodu iz njih će biti zdrave, dok rosa sa samog cveta produžava život. U Americi nosi simbol poštovanja i ljubavi, pa se često može videti kao ukras na venčanjima, u Australiji se poklanja za Dan majki, a stari Grci su smatrali da štiti od zlih duhova.
Poklanjanje drugoj osobi hrizantemu u zavisnosti od boje cveta može imati različitu simboliku:
- Bela hrizantema – simbol odanosti
- Crvena hrizantema – simbol ljubavi
- Ljubičasta hrizantema – simbol plemenitosti
- Narandžasta hrizantema – simbol napretka i uspeha
- Plave hrizanteme – simbol za inspiraciju
- Žuta hrizantema – simbol žaljenja, tuge, neuzvraćene ljubavi
Dok se širom sveta smatra simbolom sreće i ljubavi, u našem podneblju kao i u Francuskoj, Belgiji i Španiji, hrizantema se smatra grobljanskim cvećem koje donosi mir i spokoj dušama umrlih. Simbol je smrti, prolaznosti života i žaljenja. Razlog ove simbolike je taj što se za vreme jeseni češće posećuje groblje, a kako su one jedne od retkog cveća koje cveta u jesen, najviše su se nosile na groblje.
Sadnja hrizantema – sadnja hrizantema iz semena i kada se sade hrizanteme
Hrizantema može biti različitih boja, pa vaše dvorište ili dom mozete ukrasiti bojom koju najviše volite. Mogu se saditi u saksiji ili u bašti, i uzgajati na raznim podlogama, a jedino je bitno da su izložene sunčevoj svetlosti i da su zaklonjene od jakog vetra.
Kada se sade hrizanteme?
Sa obzirom da se smatraju najlepšim jesenjim cvećem, kako bi na jesen bile u punom cvatu, savetuje se da se sade najkasnije u maju.
Hrizanteme rasad – sadnja hrizantema iz semena
Ne moraju iznova da se sade iz semena svake godine, pa je bitno da kupovini prvog rasada posvetite pažnju. Hrizantema koju kupite ne bi trebalo da ima mnogo izdanaka, jer je to znak da je biljka stara. Pogodne su za kalemljenje pa od samo jednog rasada mogu trajati godinama.
Kada sadite biljku, ona mora da se zarije u zemlju dovoljno duboko i nakon toga je treba redovno zalivati.
Navjeći neprijatelj zimske ruže je vetar, pa bi mesto na kome se ona nalazi trebalo da bude ograđeno i zaštićeno od vetra. Redovno zalivanje sprečiće sušenje biljke. Iako je povoljnije da se drži na toplom, hrizantema može podneti i sneg.
Savet za najbolju plodnost cveća je da svake godine kad na proleće sadite biljku, pelcere posadite u istu saksiju u kojoj je ona bila do tad. Kako ona raste i broj cvetova se povećava, trebalo bi je presaditi u veću saksiju.
Jesenje hrizanteme uzgoj – gajenje hrizantema, njena nega i orezivanje
Da bi jesenja ruža krasila vaš dom ili baštu godinama, neophodna je pravilna nega, kao i redovno orezivanje hrizantema.
Hrizanteme nega – zalivanje i prihrana
Sa obzirom da hrizantema nije posebno zahtevan cvet za održavanje, najbitnije je pronaći pogodno mesto na kojem će stajati i ona će cvetati godinama.
Zalivanje
U periodu cvetanja, hrizantema zahteva svakodnevno zalivanje. Saksija se treba napuniti do vrha, a višak vode će izaći sam kroz otvore koji se nalaze na dnu saksije.
U završim fazama cvetanja, povremeno bi trebalo isušiti zemlju u kojoj se nalazi kako bi stablo biljke očvrsnulo. Zimi, tokom mirovanja biljke, je sasvim dovoljno zalivati je jednom nedeljno, kako bi zemlja ostala vlažna.
Prihrana hrizantema
Kako bi se hrizantema najbolje i najuspešnije razvila, možete korstiti NKP đubrivo. Hranljivo mineralno đubrivo za kućne biljke bi trebalo da se koristi sve do onog trenutka kada pupoljci postanu veličine zrna graška i kada njihova boja postane uočljiva.
Nedovoljno korišćenje vode i đubriva može dovesti do toga da se veličina i razvijanje boje ne dostignu istovremeno.
Svetlost, vlaga i idealna temperatura za hrizanteme
Hrizantema je biljka koja zahteva jako puno svetlosti, pa iz tog razloga su najpogodnije za baštu i u njoj najbolje napreduju. Hrizanteme koje se drže u kući, moraju se držati odmah pored prozora, kako bi upijale što više svetlosti tokom dana.
Iako je hrizantema jako izdržljiva biljka i može da podnese i visoke i niske temperature, njena idealna temperatura je između 10 i 25 stepeni. Sa obzirom da njen cvet može da uspe i u oktobru i novembru, naziva se jesenja ruža.
Dok je biljka mlada, zemlja u kojoj se nalazi treba biti veoma vlažna, a kasnije, kada procveta, preporučuje se isušivanje zemljišta kako bi biljka ojačala.
Orezivanje hrizantema
Rezanje i podsecanje vrhova iznikle biljke, ili kako se drugačije naziva pinciranje, znatno pospešuje žbunast rast. Preporučuje se da se vrši najviše dva rezanja izdanka, i to dve nedelje nakon što se posadi na stalno mesto.
Svakim rezanjem cvetanje se odlaže za otprilike 10 dana. Možete pincirati sam vrh biljke ili izdanke sa strane biljke, a nakon pinciranja na biljci treba da ostane između 4 i 6 listova.
Hrizanteme razmnožavanje i presađivanje
Zimske ruže treba presađivati u tačno određenom delu godine, a njihovo razmnožavanje se može obaviti na više načina.
Presađivanje
Zemlja u koju se sadi letnja hrizanzema treba biti rastresita i bogata humusom. Iako se uglavnom sade u leje, mogu se saditi i u obične saksije i žardinjere.
Odmah po preuzimanju pelcere treba zasaditi, a nakon 4 nedelje oni će oživeti. Ako se sade u grupi, pri sadnji treba održavati međusobnu razdaljinu pelcera na oko 40 santimetara, zbog visine koju krupne hrizanteme mogu dostići.
Da bi se sprečila pojava lisnih vaši i crnog lišća, nakon zalivanja lišće treba adekvatno da se osuši. Da bi to bilo moguće, biljke ne bi trebalo da budu pregusto posađene. Da bi se u potpunosti formirala, neophodno je da prođe 3 do 6 sunčanih nedelja od trenutka kada je posađena.
Hrizanteme razmnožavanje
Postoje dva načina za razmnožavanje hrizantema a to su rezanicama i deljenjem bokora. Rezanice se uzimaju od kraja februara do početka maja od zdrave i odrasle biljke i najbolje ih je uzeti od izboja koji polaze direktno iz korena.
Sade se u suvoj mešavini peska i tresata, a nakon toga se prekrivaju teglom. Zaliva se tek nakon što se zemlja skroz osuši, a temperatura na kojoj se čuva hrizantema treba biti oko 15 stepeni. Mlade biljke treba držati na terasi ali ih prethodno treba zaštititi od mraza i vetra, a to je najbolje uraditi tako što se prekriju folijom.
Deljenje bokora je najbolje obaviti na proleće, u martu i aprilu, kako biljka ne bi uginula tokom zimskih dana i hladnog vremena.
Saksijske hrizanteme i hrizanteme u bašti
Zbog toga što su veoma otporne i nisu mnogo zahtevne, one se podjednako uspešno mogu gajiti i u bašti i u saksiji, a jedini uslov za to je da ima dovoljno sunčeve svetlosti.
Hrizanteme u saksiji
Jesenje ruže se mogu saditi u saksiju, samo je bitno da ona bude dovoljno velika i da bude ispunjena rastresitom zemljom. Ukoliko se sade u grupi, patuljaste hrizanteme bi trebalo da budu u žardinjeri kako bi se postigao najbolji žbunasti oblik.
Saksijske hrizanteme treba postaviti na mesto na kome ima dovoljno sunčeve svetlosti koja je cveću potrebna kako bi se pravilno razvilo. Tokom cvetanja saksijske hrizanteme, neophodno je dodavanje đubriva.
Hrizanteme u bašti
Letnja hrizantema je najbolji izbor ukoliko želite da vaša bašta bude ispunjena cvetovima raznih boja. Jedino što se razlikuje u nezi biljke u bašti i onoj koje držite u svom domu je što morate paziti na vremenske nepogode i pojavu puževa koji joj mogu oštetiti listove.
Letnja hrizantema je manje otporna na zimske uslove i niske temperature, pa bi je pre prvog mraza trebalo izvaditi iz zemlje i čuvati na temperaturi od oko 8 stepeni. Ukoliko ne želite da je vadite, možete je podseći skoro do zemlje i prekriti je najlonom kako ne bi promrzla. Ona cveta u periodu od proleća do početka leta, a zatim opet cveta i na jesen.
Mogu se saditi samostalno, u grupi ili zajedno sa drugim baštenskim cvećem.
Vrste hrizantema
Sa obzirom na veliki broj varijanta i karakteristika ovog cveta, postoje podele prema različitim kriterijumima.
Podela prema prostoru u kome se nalaze
- Letnje hrizanteme – hrizanteme u bašti
- Patuljaste hrizanteme – saksijske hrizanteme
Podela prema životnom ciklusu
- Višegodišnje
- Jednogodišnje
Podela prema vremenu cvetanja
- Rano cvetajuće – cvetaju već sredinom leta
- Srednje cetajuće – cvetaju u oktobru
- Kasno cvetajuće – cvetaju u novembru
Podela prema obliku cveta
- Jednostavne
- Pune
- Polupune
- Anemonaste glavice
Prema veličini cveta
- Krupni cvetovi – prečnik cveta do 25 cm
- Srednji cvetovi – prečnik cveta oko 10 cm
- Mali cvetovi – prečnik cveta manji od 10 cm
Prema boji
- Žute jesenje ruže
- Bela hrizantema
- Narandžaste
- Ljubičaste
- Plave hrizanteme
- Crvene zimske ruže
Letnje hrizanteme – bolesti i kako ih zaštititi
Iako su izdržljive biljke, jesenje ruže isto kao i sve ostale biljke, mogu napasti bolesti i određene štetočine. Najčešće ih napada smeđa i bela rđa, pepelnica i pegavost lista.
Pepelnicu možete prepoznati po beličastoj navlaci koja napada sve zelene površine biljke, a oboleli listovi se vremenom suše i otpadaju. Za biljke koje imaju ovo oboljenje koristi se tretman fungicidima.
Simptomi smeđe rđe su tamne fleke i izrasline na listu, a širenje zaraze se može sprečiti smanjenjem vlažnosti vazduha. Bela rđa dovodi do pojave žutih pega na licu lista i belih pega na naličju, što dovodi do isušivanja listova.
Pegavost lista se manifestuje kroz okruglastih, tamnih pega koje se javljaju na listovima biljke koji su bliži zemlji. Sprečava se fungicidima, a ako je bolest uznapredovala, cveće treba odstraniti kako se druge biljke ne bi inficirale.
Zbog svog unikatnog izgleda, simbolike i jednostavnog održavanja, hrizanteme su biljke koje krase mnoge bašte i vrtove. Nadamo se da ste nakon čitanja ovog teksta odlučili da među cvećem u svojoj bašti ili kući uvrstite i zimske ruže različitih boja. Pratite naša uputstva i hrizanteme će svake jeseni unositi radost u vaš dom.